Zašto se plašite srpske javnosti?

Piše: Goran Šarić

Sva tri profesora koja sam izazvao na javnu debatu  (Predrag Palavestra, Radivoje Radić i Nikola Samardžić) su odbila izaći pred srpsku javnost sa svojim argumentima, ali zato njihovi sljedbenici na svojim stranicama šire neistine. Ovo je odgovor profesora Radivoja Radića, poznatog po tri knjige u kojima se izrugivao tezi da su Srbi na Balkanu prije 7. vijeka. Radić piše:

Резултат слика за istoricar radivoje radic„Postovani gospodine Šariću,

Istorijska nauka nije Estrada na kojoj prevladavaju haoticne improvizacije, opsenarstvo, decibeli, rodoljubive parole,doskocice. Zbog toga, a uvazavajući drevnu devizu „Reci lete, a ono što je zapisano ostaje“, predlažem da ono što ste nameravali da usmeno iznesete uobličite u naučno argumentovan tekst o (ne)doseljavanju Srba u 7. veku koji će biti štampan u nekom od naučnih časopisa. Na takav tekst ću sa zadovoljstvom odgovoriti.

Srdačno, R. Radić.“

Ovo je moj odgovor profesoru Radiću:

„Profesore Radiću,

Lijepo ste opisali moj nastup na Mašinskom fakultetu, vidim da ste se potrudili da ga pogledate. Mogao bih ovdje parafrazirati proroka Muhameda: „Ja sam ogledalo. Svako u meni vidi sebe.“, pa reci da se Vaše knjige i tekstovi u kojima se obračunavate sa autohtonistima mogu opisati tim riječima kojima ste vi indirektno opisali moj nastup. Baš zato da to ne bude estrada nego ozbiljna debata ponudio sam Vam moderatore koji su Vam naklonjeni i stroga akademska pravila bez upadanja u riječ i sa tačno odredjenim vremenom za izlaganje teza i pobijanje teza sugovornika.

Ne tvrdim da sam ekspert ni za Vinčansku kulturu, ni za srednjevjekovnu povijest Balkana, ali tvrdim da na naučani i logično koherentan način mogu iznjeti najnovija istraživanja svjetskih autoriteta za te teme.

Ako smatrate da nisam dovoljno kompetentan da Vam se suprotstavim, moram Vas podsjetiti da su prema Vašim mjerilima ljudi sa kojima se obračunavate u Vašim knjigama još manje kompetentni od mene, pa ste se njima nadugačko i naširoko bavili.

Svaki ekspert treba biti u stanju obraniti područje svoje ekspertize i pred stručnjacima i pred nestručnjacima. Npr. i u diplomskom i u doktroskom radu bavio sam se povijesnim Isusom. Meni ne bi nikakav problem bio da pred bilo kojim laikom obranim stavove iz tih radova. Jedan kolega me pitao da li je Isus sin Cezara i Kleoptare? Odgovorio sam da je eventualno Isusova baba Ana bila rodjena u vrijeme kad se Kleopatra ubila. Enštajn kaže: ako ne znaš objasniti jednostavno, nisi razumio. Prema tome, Vi bi morali biti u stanju svoje stavove obraniti i pred nekim koga smatrate laikom. Jer čemu Vaša nauka ako je sama sebi svrha, ako niste sposobni da je na naučno-popularan način predstavte javnosti koji Vas plaća?

Naučno-popularna literatura, naučno-popularna predavanja i debate imaju dugu tradiciju baš na tom zapadu kojeg toliko volite. Namjena naučno-popularnog pristupa nije zabavna, nego edukativna, ako se postigne oboje tim bolje, ali ne na račun edukacije. Naša naučno-popularna debata imala bi za cilj prema tome, ne da zabavi javnost, nego da je informira i usmjeri na mogućnost drugačijeg mišljenja. Zaista je mali broj vrhunskih naučnika koji na svoja naučna putovanja nisu krenuli preko naučno-popularne literature, kao prve stepenice.

A ako Vam se odgovara na radove o tome da nije bilo masovnog doseljavanja Srba (Hrvata, Slavena) na Balkan u 7. vijeku, već ste mogli odgovoriti na radove Vašeg kolege dr Danijela Džina kojeg ste čak ugurali i u Vaš pamflet „Bolja prošlost“ koji ste pisali sa Vašim kolegom Palavestrom. Neke od argumenata protiv masovnog doseljavanja Slavena, kao i protiv autentičnosti opisa doseljavanja Hrvata i Srba iz djela „O upravljanju carstvom“ koje se pripisuje Konstantinu Porfirogenetu, preuzeo sam upravo iz radova dr Danijela Džina, kao i profesora dr. Florina Curte, čije je dr Dzino na neki način nastavljač.

Igrom slučaja, dok sam živio u Beogradu, moj susjed bio je Slobodan Jarčević koji je na Vašu knjigu „Srbe pre Adama i posle njega“ odgovorio knjigom: „Srbi pre i posle biskupovog Adama“. Ne mogu se oteti utisku da je Jarčević pogodio najmanje u jednom, da je prepoznao Vašu ljubav prema vatikanskoj verziji istorije koju tako uporno namećete Srbima, pa čak i Vašim forsiranjem pojma „Vizantija“ koji se nikad nije koristio kao zvanični naziv carstva kojeg tako nazivate. Sve te i mnoge druge dileme imali bi priliku rasčistiti pred očima srpske javnosti. Da li se te javnosti plašite? Mislim da nije pretjerano reći da bi malo ko za Vas čuo izvan stručnog kruga ljudi da u medjima i knjiga niste žestoko napadali srpske autohtoniste. Pa u čemu je sada problem, zašto odbijate javnu debatu?

Goran Šarić, nezavisni istrazivač“

Nikad ni Radića ni druge profesore ne bih pozvao na javnu debatu da se u medijima i svojim knjigama nisu izrugivali onima koji su tvrdili da su Srbi na Balkanu prije 7. vijeka. Radić je ime izgradio pisući knjige sa naslovima poput „Srbi pre Adama i posle njega“, a sad nema hrabrosti svoje stavove obraniti javno. Moj poziv i dalje stoji, ne samo njima već i svim njihovim istomišljenicima, profesorima, asistentima i naučnim suradnicima sa Filozofskog fakulteta i Istorijskog instituta. Birajte mjesto i vrijeme!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.