Zagrebačka škola: Uče decu da su Srbi pasmina

U redakciju Novosti, glasila srpske zajednice u Hrvatskoj, stigla je reakcija uznemirenih roditelja osnovaca (podaci poznati redakciji) zbog korištenja kontroverznih tekstova i izvora u nastavi istorije. U zagrebačkoj Osnovnoj školi ‘Izidor Kršnjavi‘, učenici sedmog razreda dobili su link na portal www.povijest.hr i na tekst pod naslov ‘Ante Starčević – Otac domovine koji je prezirao kler – 1823.‘

U tom tekstu se već u prvoj rečenici jasno ističe da ‘Starčević nije Srbe priznavao kao narod nego ih je zvao pasmina Slavoserbska, bosansko-hercegovačke muslimane smatrao je sastavnim dijelom hrvatskog naroda, a Slovence je nazvao alpskim Hrvatima‘.

Dotični istorijskii izvor, po riječima roditelja, postavljen je bez potrebnog objašnjenja i komentara nastavnika. Roditelji su o kontroverznom citatu obavijestili i razrednicu. Ona im je e-mailom odgovorila da je to pitanje nastavnika istorije te dodala ‘da nastavnici rade u teškim uvjetima’. Roditeljima je preostala samo građanska odgovornost da pokušaju obaveste javnost i nadležne te da pri tome zaštite svoje dete od mogućih, štetnih reakcija.

Što o tome kaže direktorka Osnovne škole ‘Izidora Kršnjavi‘ Lidija Sosa Šimenc?

-Nastava iz nastavnog predmeta ‘Povijest‘ kao i svih drugih nastavnih predmeta izvodi se prema važećim predmetnim kurikulumima. Neupitna je autonomija učitelja u izboru načina izvođenja nastavnih jedinica, svakako uz praćenje nastavnog plana i programa, te predmetnih kurikuluma. O navedenom pitanju poslala sam upit učitelju i zatražila očitovanje, a po potrebi poduzet ću radnje iz svoje nadležnosti – rekla je Sosa Šimenc.

Istoričar Hrvoje Klasić ističe da je u ovom slučaju došlo do zanemarivanja ključnih aspekata pedagoškog, metodološkog i historiografskog pristupa.

-Ako se poveže naslov o Starčeviću kao ocu domovine i podnaslov u kome se kaže da on Srbe nije priznavao narodom, nego pasminom, bez objašnjenja i komentara nastavnika, zaista se može zaključiti da je to – tako. Ante Starčević je to mislio i govorio. Kasnije će prilagođavati neke svoje stavove, ali kao istoričar mogu reći da stvari treba sagledavati u kontekstu vremena kada su se događale. Svaki nastavnik povijesti na svome satu treba skrenuti pozornost na tu činjenicu, jer nastavnik i postoji u odgojno-obrazovnom procesu da pojasni i ukaže – ističe profesor povijesti Filozofskog fakulteta Hrvoje Klasić.

-Posebno su osjetljive teme nekih konkretnih događaja iz nedavne hrvatske prošlosti, pa čak i iz povijesti hrvatsko-srpskih odnosa, jer živimo u društvu u kome je ta slika crno-bijela bez kritičkog razmišljanja i multiperspektivnosti već zadnjih 30 godina. Upravo zato uloga nastavnika kao medijatora i koordinatora je bitna, jer povijesni izvori, ako nisu dobro objašnjeni, mogu stvoriti zabunu i zabludu, posebno učenicima u osnovnoj školi koji tek ulaze u svijet znanja – objašnjava Klasić i dodaje da aktualna TV nastava i nastava na daljinu zapravo otkrivaju što se inače dešava u nastavnom procesu kada je nastavnik povijesti u razredu s učenicima.

-Ne trebamo samo čuti profesore, nego vidjeti taj izbor tema i povijesnih izvora, i način na koji se dopušta učenicima da se prema tim temama i izvorima odnose. Povijesni izvor iz 19. stoljeća za jednog učenika u osnovnoj školi, kao prvo je apstraktan, a zatim može biti i poguban za stvaranje slike o prošlosti ako se učenika prepusti da ga sam iščitava bez komentara i stručnog savjeta nastavnika – kaže Klasić.

-U današnjem načinu izvođenja nastave, mi nastavnici možemo se žaliti na tehničke momente, na Internet, na kameru, sliku, ton, ali moramo paziti na zakonitosti struke. Ništa nas ne sprečava da budemo stručnjaci, da budemo objektivni, da pokušamo učenike naučiti misliti i razmišljati – zaključuje Klasić.