Srpski studenti najbolji kuvari u Evropi

Studenti Visoke hotelijerske škole pred međunarodni žiri na takmičenju Ekotrofelija u Parizu, održanom u okviru najvećeg sajma hrane u Evropi Sial, integralne pločice su servirali premazane ajvarom i pekmezom koje su sami skuvali.

Studentska ekipa Akademije strukovnih studija Beograd, sa odseka Visoke hotelijerske škole, pobedila je kolege sa 15 poznatih evropskih univerziteta na najvećem akademskom takmičenju u kreiranju ekološki inovativnih prehrambenih proizvoda, Ekotrofelija, u Parizu. Naš tim „Ruftop”, bio je i najmlađi, sastavljen od brucoša Anastasije Spasojević, Magdalene Sekulić, Nine Sinđelić i Stefana Tereka, koji su u junu pobedili i na nacionalnom studentskom takmičenju Ekotrofelija, koje je, uz pokroviteljstvo Ministarstva prosvete, organizovalo Udruženje prehrambenih tehnologa Srbije. Naklonost internacionalnog žirija osvojili su integralnim jestivim, hrskavim pločicama, koje su, kako kažu, organski ekstrudirani snek proizvod od bezglutenskih žitarica i tropa cvekle, nazvan „beetscuits”.

Kako je pojasnila Anastasija Spasojević, vođa studentskog tima, poenta takmičenja bila je da u proizvod uvrste deo namirnica koje se inače bacaju i oni su izabrali da to bude trop cvekle, što je slično pulpi kod pomorandže. Ukus cvekle neutralisali su dodavanjem đumbira i uz njih u snek dodali heljdu i kukuruz, pa je dobio ukus integralnih žitarica. Namera im je bila da njihove pločice budu zamena za hleb, podloga za sve obroke i da mogu da se kombinuju i uz slano, slatko i kiselo. Pred žiri, na takmičenju održanom u okviru najvećeg sajma hrane u Evropi Sial, pločice su servirali premazane ajvarom i pekmezom koje su sami skuvali.

–Mi smo ih probali uz kafu i pivo, idu i uz to. Struktura proizvoda je kao smoki, što je veoma teško napraviti. Bilo nam je važno da „beetscuits” možemo da ponudimo što većem krugu manjinskih grupa, da mogu da ga konzumiraju gotovo sva deca, odnosno bebe od trećeg meseca, vegani, vernici koji poste, stariji posle operacija. Svi sastojci su organski i iz Srbije, pa volimo da kažemo da naš snek predstavlja nas jer dolazimo iz raznih krajeva zemlje, odnosno iz Vojvodine, Šumadije i sa Kosova i Metohije. Ja sam optimista i otišla sam u Pariz sa namerom da pobedim i sa ciljem da dokažem kako četiri kuvara mogu napraviti bolji proizvod od mastera prehrambene tehnologije – iskreno je otkrila Spasojevićeva.

Smatra da su pobedili jer su svaki zadatak na takmičenju ispunili, računajući i stoprocentno biorazgradivo pakovanje. Kažu da su imali ogromnu podršku mentora, tehnologa, direktora prehrambenih preduzeća, koji su ih savetovali i pomagali, besplatno ustupili trop cvekle, dizajn pakovanja i skupu mašinu, ekstruder, sa kojom su isušili snek da postane savršeno hrskav. Zahvaljujući posredovanju Udruženja prehrambenih tehnologa Srbije, kompanije su im obezbedile i šestodnevni smeštaj u Parizu i avionske karte do njega.

Naglasivši da je ovo „zaista istorijski uspeh”, odmah po povratku iz Pariza naše šampione primio je Branko Ružić, ministar prosvete, i dodao da su prikazali Srbiju kao inovacionu destinaciju u oblasti hrane. Dodao je da bez podrške i motivacije teško uspemo u životu, te da posebno treba zahvaliti njihovoj mentorki dr Ani Kalušević, profesorki iz Visoke hotelijerske škole, koja je pravi primer nastavnika. Sastanku je prisustvovao i predsednik Udruženja prehrambenih tehnologa Srbije i predsednik Organizacionog odbora nacionalnog takmičenja Ekotrofelija, prof. dr Viktor Nedović sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Nedović je pojasnio da je na nacionalnom takmičenju ovu ekipu izabrao žiri većinski sačinjen od stručnjaka iz privrede, a manjinski iz akademskog sektora. Nedović je objasnio da je namerno tako sastavljen da bi bolje ocenili koliko studentski proizvod ima prođu na tržištu, jer nije poenta da ima veliki naučni značaj, a da ga kupci ne primete.

–Takmičari su trebali i da odgovore na pitanje šta će nam hrana predstavljati kroz pet godina. Kod nas je ima u izobilju, pa to i nije neka velika tema, ali biće, sve vodi ka nestašici hrane, jer populacija narasta, a klimatske promene utiču na smanjenje plodnog tla. Idemo ka tome, vidite samo šta je kriza u Ukrajini napravila. Zato pokušavamo da podstaknemo visoke strukovne škole da pre treće godine uvedu studente u preduzetništvo, da ne neguju učenje samo radi učenja, već da ono ima primenjivost – istakao je Nedović.

Njegov utisak je da ovaj tim nosi u sebi ogromnu pozitivnu energiju i da su pobedili zahvaljujući njoj, ali i otvorenosti, iskrenom nastupu, spremnosti da veoma dobro odgovore na sva pitanja žirija.

–Njihov proizvod pogađa srž takmičenja, jer nije cilj da proizvedu namirnicu koja zadovoljava ukus hedonista, već koja daje odgovor na pitanje da li pri pravljenju hrane uništavamo dobre sastojke koje možemo da upakujemo u zdravstveno ispravan i kvalitetan obrok – pojasnio je Viktor Nedović.

Izvor: Politika

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *