Oklevetano „zeleno zlato“ moglo bi da hrani Srbiju

Опис фотографије није доступан.
Vojnik Jugoslovenske vojske u otadžbini brani polje zasađeno konopljom

Kakao je fotografija iz Drugog svetskog rata aktuelizovala pitanje proizvodnje industrijske konoplje

Piše: Predrag Savić, advokat i pisac

Konoplja je stablo i zvor života, višestruko zahvlna i izdašna jednogodišnja biljka, a čovečanstvo za to zna već 10.000 godina. Oblačila je i hranila čoveka vekovima, kažu da je posredno omogućila otkriće Amerike. Od njenih vlakana pravila se nepoderiva jedra i užad koja su omogućavala da jedrenjaci doplove do drugih kontitenata. Konoplja je vekovima bila glavna sirovina za  pravljenje i šivenje odeće, njeno seme služilo je da utoli glad stanovnika Starog sveta.

Do rata protiv droge, koji je 1969. godine pokrenuo tadašnji američki predsednik Ričard Nikson, Jugoslavija, Srbija pre svega, bila je među vodećim proizvođačima  konoplje na svetu, a prva u proivodnji brodskih konopaca. U tom trenutku 90 odsto deviznog priliva Jugoslavije je dolazilo od te proizvodnje.

Po obimu korisnosti i upotrebe malo koja biljka može da se takmiči sa knopljom: ona je i lek, energent (biogorivo), građevinski materijal (daske, parket, nameštaj), stočna hrana, od nje se može napraviti papir, biodizel, pa i oružje (lukovi za strele). Procenjeno je da postoji više od 20.000 načina upotrebe konoplje i oko 200.000 konkretnih  proizvoda koji bi od nje mogli da se prave.

U Srbiji je uz odobrenja Ministarstva poljoprivrede danas moguće gajiti tek četiri pet sorti industijske konoplje, zbog čega država gubi milijarde doalara i mogućnost da se obnove i razviju sela!

Povod da sve ovo pišem je, silna polemika koja se na društvenim mrežama razvila povodom fotografije pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžibini, koji sa automatskom puškom „brani“  polja konoplje. Tu fotku je prvi objavio naš poznati  publicista i istaživač  Bane Gajić, posle čega su usledile brojne reakije.

Konoplja nas podigla, njojzi hvala
Konoplja je odhranila i podigla mnoge generacije u Srbiji

Tako smo došli i do podsećanja da je na papiru od konoplje štampana 1455. Gutenbergova Biblija. Američka deklaracija o nezavisnosti iz 1776. očuvana je do danas u originalu zahvaljujući papiru od ove dragocene biljke.

Kažu da je konoplja je bila uzrok zavade Rima i Kartagine koji su se borili za prevlast nad tržištem ove izuzetne biljke. Kraljevi i kraljice su se sahranjivali u odeždi od njenog sukna, a kralj Karlo Veliki je doneo prvi zakon o njenom uzgoju. Svi podanici su bili obavezni da je gaje jer je imala važnu ulogu i u miru i u ratu.

Konoplja je i u srpskoj istoriji  bila vrlo značajna biljka, centar jednog bogatog društevnog života, ističe dr  Jan Kišgeci, u svojoj studiji „Konoplji hvala“, za akoju je ilustracije načinio nenadmašni Martin Jonaš, slikar koji daleko nadmašio naivnu umetnost u koju ga svrstavaju.

Za konoplju se vezuju mnogi običaji, verovanja poslovice, izreka  i  to pokazuju i ilustracije  velikog Martina Jonaša.  Kišgeci je u pomenutoj studiji, koja izdao „Nolit“, devedsetih goidna prošlog veka, napomenuo da je konoplja gajena gotovo svuda Vojvodini, Mačvi, Kolubari… Kišgeci kaže „da na celom Balkanskom poluostrvu nije bilo bujnije konoplje nego što je u kotlini  Južne Morave i to od Leskovca, preko Vranja, Bujanovca, Preševa do Gnjilana“.

Ovaj stručnjak opisuje i postojanje  medjunarodne Berze konoplje u Odžacima, krajem 19 veka. Ova berza je uticila svetske cene konoplje. Iz Odžaka su objavljivanje preko časopisa „Die Woche“ aktuelnosti i cene na tržištu konoplje. Agenti stranih  kompanija dolazili su u Vojvodinu  i  kupovali nedeljno i po 200 tovara konopljinih vlakana (približno 10 vagona).  Ta berza koja je imala svetski značaj privukla je i prevarante, pa je u novinama zabeleženo da su smutljivci iz Praga, ojadili poljoprivrednike i umesto izvoznog posla decenije, napravili  prevaru decenije!

Beleške pisca Raše Popova o konoplji

Iz svojeručnih zapisa našeg velikana Raše Popova se vidi da je 1940. godine u  Srbiji bilo dve stotitne „kudeljara“ ili, kako to pojašnjava Kišgeci preduzeća koji se bavila preradom konoplje. Svedo 1952. godine u Vojvodsini i Srbiji konoplja se gajila na površini oko 70.000 hektara. Dr Kišgeci napominje u svojoj knjizi da se konoplja gajila u Srbiji u doba Nemanjića o čemu svedoče pojedini detalji na brojnim freskama, zabeleške i crteži čak na marginama crkvenih knjiga, ali i ornamenti na predmetima za kućnu upotrebu – ćupovima, činijama, buradima…

U beleškama Raše Popova, koje je  koristio na naučnom skupu „Renesansa konoplje“ održanom septembra 1996. godine na Novosadskom sajmu, zapisano je „lako smo se odrekli konoplje u životu samo jedne generacije!“ Uz taj zapis stoje  i podaci koji ilustruju pad proizvodnje. Kopnoplja je u periodu 1948 do 1952. godine gajena na 70 hiljad hektara, od 1953. do 1957. godine na 40 hiljada hektara , a od 1958. do 1968. godine na 20.000 hiljda hektara. U periodu  od 1978. 1982. godine konoplja se gajila na 4.227  hektara, zapsiao je Popov. Danas se  gaji na  tek nešto više od 600 hektara!

Na tom naučnom skupu rečeno da bi samo za potrebe fabrika papira u  tadašnjoj Vojvodini trebalo zasaditi 17.000 hektara konoplje. Čulo se i da je ova  biljke neopravdano  zamenarena. Taj progon konoplje započinje tokom prošlog veka i pored njenih nepobitnih zasluga. Da li je to samo zato što se u njenom cvetu mogu naći i psihogene supstance? Čovečanstvo zaboravlja da je sklono raznim opijatima od pamtiveka. Šta su vino, pivo, razna žestoka alkoholna pića, duvan, medicinski morfijum, tablete za smirenje…? Svakako da konopljin cvet nije jedini razlog  porasta narkomanije, što je nedavno priznato u Ujedinjenim nacijama. Naime, Komisija za narkotike Ujedinjenih nacija sledila je preporuku Svetske zdravstvene organizacije: indirektno su priznale medicinsku korist kanabisa. To bi moglo da podstakne nauku, ali i privredu.

Seme konoplje oljušteno organic 100gKonoplja raste kao samonikla biljka, ali se takođe već nekoliko hiljada godina uzgaja širom planete, što je rezultiralo izuzetnom varijabilnošću vrste. O toj varijabilnosti,  govore i beleške Raše Popova. Postoje tri varijante iste ili slične botaničke vrste: cannabis sativa (koja je uzgajana isključivo u Evropi), cannabis indica (biljka iz Indije) i cannabis ruderalis (samonikla u jugoistočnim delovima centralne Azije).

Cannabis sativa, za razliku od hašišne ili indijske konoplje, ne može se zloupotrebiti za proizvodnju droge zbog niske koncentracije psihoaktivne komponente THC-a (0,3%) u cvetu, što omogućava njenu legalnu proizvodnju i upotrebu. Upravo ova biljka sa nisko  koncetracijom se nekada masovno gajila u našoj zemlji i na nju se odnose gore navedeni podaci. U našim uslovima od ove industrijske konoplje mogu se dobiti prinosi zrna do 1.000 kg/ha i prinosi stabla do 10 t/ha. Sadržaj ulja u zrnu je oko 30 odsto a sadržaj vlakna u stablu takođe oko 30 odsto. Na mojoj zemlji, na četiri hektara raste dva miliona stabljika.

Sudski spor u vezi slučaja Jovanjice poslužio je za dalje odvraćanje poljoprivrednika i stanovništva od proizvodnje i upotrebe industrijske konoplje koja je i hrana i lek! Otpor celog sistema je zato još veći !

Srbija bi na pola miliona hektara može da gaji konoplju i da mnoštvo stvari ne uvozi. Kada bi uskladila propise sa zakonima koji važe u zemljama EU, u Srbiji moglo da se zadi i još tridesetak sorti industrijske konoplje.

Bankari se plaše kučine | Novosti.RSDanas se u medicini konoplja najčešće upotrebljava kao lek protiv stresa, gubitka apetita, mučnine izazvane hemoterapijom, radi ublažavanja posledica od teških bolesti, u lečenju žutice i drugih bolesti jetre, teškog zatvora, hroničnog reumatizma, autoimunih bolesti, multipleks skleroze, protiv malarije, reume, za smanjenje nivoa šećera u krvi, za jačanje mišića srca i dr.“

Zna se da je seme veoma kvalitetno kao hrana. Može se koristiti sirovo, prženo, mleveno i ceđeno. Bogat je izvor svih 20 aminokiselina, uključujući i 9 esencijalnih koje organizam ne može da proizvede. Sadrži vitamine A, B1, B2, B3, B6, C, D i E. Mleveno seme je dosta postojano, može da ostane sveže i nekoliko meseci. Od brašna se mesi hleb, prave kolači… Konopljino ulje od semena je orašastog ukusa zelenkaste boje. Sprečava povećanje nivoa lošeg holesterola, vitalizuje, ubrzava zaceljivanje rana, smanjuje upalne procese i zadržavanje vode u organizmu, poboljšava imunološke funkcije, neguje kožu i kosu.

Znajući za sve ovo i fotografija sa društvenih  mreža, četnika u borobenom stavu u polju sa industriskom konopljom, koja  je zahvaljujući Banetu Gajižu, izazvala  tolike rekcije, mnogo više znači i govori!

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *