Dan koji Srbija ne sme da zaboravi

Pre tačno 24 godine začule su se sirene koje su najavile NATO agresiju na Srbiju. Za 11 nedelja poginulo je oko 2.500 civila i oko 1.000 vojnika i policajaca.

U Srbiji se obeležava Dan sećanja na stradale u NATO agresiji, a centralna manifestacija kojoj je prisustvova0 predsednik Srbije Aleksandar Vučić održana je u Somboru (fotografija  ispod) . Tokom 78 dana, teško su oštećeni putevi, privredni objekti, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici i vojni objekti.

Predsedništvo

Potpredsednik Vlade i ministar odbrane Miloš Vučević položio je danas venac kraj spomen-obeležja „Herojima 37. motorizovane brigade“ u kasarni „Stefan Nemanja“ u Raški, povodom Dana sećanja na žrtve NATO agresije.

Najnepravedniji rat ikada vođen
Ministar Vučević osvrnuo se na današnji datum rekavši da je agresija protivpravna i nemoralna.

(UŽIVO) VUČIĆ U SOMBORU Predsednik se obraća narodu povodom godišnjice NATO agresije (FOTO/VIDEO)

„Devetnaest najmoćnijih država sveta napalo je i na naš narod izručilo 22.000 tona projektila. U najnepravednijem ratu koji je ikada vođen, naš narod je pokazao da je dostojan svojih časnih predaka, a naša vojska je uspela da očuva svoje borbene potencijale. Velika zasluga za to pripadala je upravo vojnicima koji su tada služili vojni rok. Njihova hrabrost, odanost, požrtvovanost, disciplina i ljubav prema otadžbini nisu bili ništa drugo do obistinjavanje reči vojničke zakletve“, rekao je Vučević.

Polaganjem venaca na spomenik žrtvama danas je u Leposaviću i severnom delu Kosovske Mitrovice obeleženo 24 godine od NATO bombardovanja.

Pomoćnica direktora Kancelarije za KiM Jelena Stojković, prisustvovala je u Leposaviću parastosu tragično stradalim građanima ove opštine koji su živote izgubili tokom NATO agresije pre, saopštila je Kancelarija za KiM.

Danas se obeležava 23. godišnjica početka vazdušnih napada NATO snaga na  teritoriju tadašnje SR Jugoslavije (m)

Ona je, povodom 24 godine od početka NATO agresije, sa opštinskim rukovodstvom, ratnim vojnim invalidima položila venac na spomenik žrtvama i zapalila sveće.

Odbrana od NATO agresije 1999. godine ravna je podvizima naše vojske u Prvom svetskom ratu i antifaštističkoj borbi, ocenio je danas general u penziji i bivši načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković.

„Da, bili smo inferiorni u mnogo čemu i to je činjenica, ali bili smo superiorni, pre svega u odlučnosti da branimo svoju zemlju i tu smo bili iznad agresora“, rekao je Diković za Tanjug povodom 24. godišnjice od početka NATO bombardovanja na Srbiju, odnosno SRJ.

Služen pomen stradalima na Kosovu
Prve NATO bombe pale su u blizini Slatine, nedaleko od Prištine, a tim povodom ispred krsta u dvorištu Doma kulture u Gračanici služen je pomen stradalima.

Uz poziv da se bombardovanje nikada i nikome ne ponovi, Srbi okupljeni u Gračanici su poručili da će, bez obzira na geto u kome žive, ostati na svojim ognjištima, ali da nikada neće zaboraviti nepravdu koja im je učinjena.

VOJVODINA I NOVI SAD NE ZABORAVLJAJU NATO AGRESIJU ~Položeni venci kod spomenika stradaloj deci

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković položio je danas venac u beogradskom parku Tašmajdan kod spomenika deci stradaloj tokom NATO agresije. U ceremoniji polaganja venaca učestvovali su i gradski menadžer Miroslav Čučković, ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko, pripadnici Vojske Srbije i policije, porodice stradalih i drugi.

Dani: Bili smo spremni
Penzionisani pukovnik protivvazdušne odbrane Vojske Jugoslavije Zoltan Dani izjavio je danas za Tanjug da se njegova jedinica unapred pripremala i da je skoro potpuno spremna dočekala bombardovanje SR Jugoslavije.

Kaže da, iako se nije sa sigurnošću znalo da će doći do bombardovanja, pretpostavljalo se sa velikom verovatnoćom, Vojska Jugoslavije je pripremala borbena sredstva, obavila određen nivo mobililizacije, poslala rezervni sastav, uvežbala borbene radnje do maksimuma i na taj način spremna dočekala takvu situaciju.

Izlazi iz kuće, izgibosmo!
Jedna bomba bila je dovoljna da uništi sve ono što je Ljubica Perišić iz užičkog sela Ponikve sa svojom porodicom decenijama gradila. Sa strepnjom se i sada seća tog martovkog dana kada su njeno domaćinstvo NATO agrosori sravnili sa zemljom. Danas je zahvalna Bogu što je uspela da sačuva svoju porodicu i sopstvenu živu glavu.

„Samo sam čula kada je zazviždalo i od tog trenutka moja kuća počela je da se ljulja. Moj suprug Mijo je odmah povikao: izlazi iz kuće, izgibosmo! U našoj maloj šupi bilo je sve što smo mi imali. Kola, traktori, sav alat i stoka nestali su u sekundi od jedne bombe koja je pala na naše imanje. Mislili smo da je taj naš mali objekat bio najsigurniji ali izgleda da nismo bili upravu“, priseća se Ljubica.

Od Amerike ni izvinjenje, ni kajanje: Za Hila NATO agresija na Srbiju "neuspeh diplomatije"Hil: Verujem da možete da potisnete svoje ogorčenje
Američki amasador Kristofer Hil (na slici desno)  uputio je danas saučešće porodicama poginulih u ratovima devedesetih i porodicama poginulih u NATO bombardovanju. Hil je, povodom godišnjice početka bombardovanja SR Jugoslavije, izjavio za list Kurir da narod Srbije ne treba da zaboravi to vreme, ali da veruje da ima dovoljno snage da potisne ogorčenje.

„Znam da narod Srbije ne može da zaboravi to strašno vreme, i ne treba. Narod Srbije ne može da potisne svoju bol, ali verujem da ima dovoljno snage da potisne svoje ogorčenje“, izjavio je Hil.

Kako je istakao, „NATO i Srbija su bliski partneri“.

Zaharova: Varvarsko bombardovanje
„Sjedinjene države i njihovi saveznici su varvarski bombardovali suverenu Jugoslaviju. Pod ciničnim izgovorom humanitarne intervencije 78 dana avijacija i flota NATO-a su bombardovali civilne gradove, uništavali civilnu infrastrukturu, stambene kvartove, bolnice, škole, mostove, putnički transport, kolone izbeglica. Bilo je ispaljeno više od 2.000 raketa, bačeno 14.000 bombi i druge municije, između ostalog i one koja sadrži osiromašeni uranijum. Isti taj koji Britanija smatra svojim standardom”, rekla je Marija Zaharova.
Prošlost ne zaboravljamo, možemo da idemo napred
Šef NATO vojne kancelarije za vezu u Beogradu, brigadni general Đampjero Romano izjavio je povodom godišnjice NATO bombardovanja, da prošlost ne zaboravljamo, ali da možemo da idemo napred.

On je u pisanoj izjavi medijima rekao da je upravo to ono što NATO i Srbija rade, zajedno gledajući ka boljoj budućnosti.

„U potpunosti sam posvećen svojoj ulozi u ovom važnom procesu. NATO i Srbija su bliski partneri. Radili smo zajedno kako bismo bili spremniji za vanredne situacije poput poplava i šumskih požara, pomažemo Srbiji na reformama svojih bezbednosnih snaga i institucija, obučavamo srpske vojnike za mirovne misije, i uložili smo milione evra kako bismo pomogli Srbiji da uništi stotine tona zastarele municije“, rekao je on.

Rusi položili cveće ispred srpske ambasade u Moskvi

Smrt međunarodnog prava
Istoričar Čedomir Antić rekao je povodom 24. godišnjice od početka NATO bombardovanja na Srbiju, odnosno Saveznu Republiku Jugoslaviju, da se bez svake sumnje 1999. godine dogodila smrt međunarodnog prava.

„Imali ste veliku intervenciju za koju SAD nisu ni morale da traže dozvolu UN, jer su računale da će je dobiti“, rekao je Antić za Tanjug.

Podsećajući da je Kosovo i Metohija navodno bilo predmet humanitarne intervencije, Antić je rekao da se ispostavilo da se najveći udar na civilno stanovništvo dogodio upravo tada, i to sa svih strana.

Šainović: Odlučnost i hrabrost građana odvratila NATO kopnenu intervenciju
Potpredsednik Vlade SRJ u vreme NATO agresije Nikola Šainović ocenio je da Srbija nije ništa mogla da uradi da bi sprečila bombardovanje koje je počelo na današnji dan pre 24 godine, a da je samo hrabrost i odlučnost građana odvratila NATO kopnenu intervenciju na Kosovu i Metohiji.

Šainović je za Tanjug rekao da je NATO bombardovanje bio svojevrsni referendum srpskog naroda odzivom na mobilizaciju, jer je mobilizacija 40 odsto bila završena pre bombardovanja, a 60 odsto kada je bombardovanje već počelo.

„Bio sam na Kosovu i video sam kolone vozila koje su dolazile iz Srbije da se rasporede na položaje. Ta odlučnost i hrabrost je odvratila NATO kopnenu intervenciju na Kosovu. Ta vojska nije otišla da bi se borila sa OVK, jer je za to bilo dovoljno vojske i bez toga. Ona je zaposela tri linije odbrane. Jednu na samoj granici, drugu na centralnom Kosovu da odgovore ako padne granica, a treću na severu Kosova. Te tri linije su odvratile kopnenu intervenciju, razorile OVK i prinudile NATO da se vrati u UN i da nam da Rezoluciju 1244“, rekao je Šainović.

Republika Srpska ne zaboravlja
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je prva bomba koja je 24. marta 1999. godine pala na Srbiju eksplodirala u svakom srpskom srcu gde god da se našlo.

„Milica Rakić, trogodišnja devojčica iz Beograda, ubijena je na noši, u svojoj kući, prilikom NATO bombardovanja Srbije. Ona nije jedina žrtva tog suludog pohoda najmoćnijeg vojnog saveza tog vremena na jednu suverenu državu“, napisao je Dodik na Tviteru povodom 24. godišnjice početka NATO agresije na Srbiju.

Slike užasa

Nisu ubijeni samo ljudi, ubijena je i ekonomija
Građevinska direkcija Srbije je objavila u martu 2006. bilans uništenih građevina tokom NATO bombardovanja.

Prema toj studiji, uništena su 54 objekta putne infrastrukture, od čega su 44 mosta, 18 objekta železničke infrastrukture od čega 17 mostova i 148 objekta visokogradnje, gde se ubrajaju stambeni i javni objekti. Ova studija nije uzela u obzir privatne zgrade i kuće.

Prema nekim procenama, ukupan gubitak društvenog proizvoda je iznosio 40 odsto.

Na konferenciji za štampu 3. aprila 2001. godine, tadašnji predsednik SRJ Vojislav Koštunica je izjavio da ukupna šteta iznosi oko 300 milijardi dolara.

Marković: Dan kad je umrlo međunarodno pravo
Istoričar Predrag Marković rekao je danas povodom godišnjice bombradovanja Srbije, odnosno Savezne Republike Jugoslavije da je 24. marta 1999. godine međunarodno pravo umrlo zato što je, kako je naveo, jedna velika sila zaključila da su pravo i pravda „ono što ona misli“.

„Tog 24. marta Amerikanci su rešili da zbog navodnog kršenja ljudskih prava unište jednu nezavisnu zemlju, zemlju saveznicu u svim ratovima i onda se sada čude što neko primenjuje sličan kriterijum, jer oni su u kratkovidosti koju često imaju velike sile zaboravili da će doći trenutak kad će druge zemlje osetiti da su dovoljno jake da određuju ko zaslužuje kaznu“, rekao je Marković za Tanjug.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *