Novo otkriće: T-ćelije ubijaju tumore

Novootkriveni deo našeg imunološkog sisitema mogao bi da bude iskorišćen u izlečenju svih vrsta raka, objavili su naučnici. Naime, kako javlja BBC, tim sa Univerziteta u Kardifu otkrio je metodu kojom se u laboratorijskim uslovima uništavaju ćelije zloćudnih bolesti prostate, dojki, pluća i ostalih vrsta raka.

Šta su tačno otkrili?

Naučnici su tražili „nekonvencionalne“ i do sada neotkrivene načine na koji imunološki sistem prirodno napada tumore. Otkrili su T-ćelije (T-limfocite) u našoj krvi. To su imunološke ćelije koje mogu da skeniraju telo i procene gde postoji pretnja našem zdravlju koju bi trebalo eliminisati. One bi, takođe, mogle da budu iskorišćene za „napad“ na razne vrste tumora.

-Postoji šansa da bismo na taj način mogli da lečimo sve pacijente obolele od raka – izjavio je prof. Endrju Sevel za BBC.

———————————————————————————————————————————————————

Lečenje u Atini

U očekivanju revolucionarne leka protiv raka, pacijentima ostaje mogućnost lečenja opake bolesti po metodama koje se sada koriste, a jedna od mogućnosti je uklanjanje tumora radiohirurškim putem. Među nekoliko eropskih centara izdvaja se klinika u Atini u kojoj je poslednjih godina spas tražilo i više stotina pacijenata iz Srbije i zemalja bivše Jugoslavije. Klinika poseduje najsavremenije uređaje za uklanjanje tumora. Reč je o sajber nožu i tomo terapiji, koji su do sada u svetu pokazali najbolje rezultate u borbi sa opakom bolešću. Svi oni koji žele da zakažu konsultacije i raspitaju se omogućnostima lečenja u atinskoj klinici mogu to da urade direktno na broj telefona: ​+381638286185.

———————————————————————————————————————————————————-

Kako bi ta terapija funkcionisala?

T-ćelije na svojoj površini imaju „receptore“ koje im pružaju mogućnost da „vide“ na hemijskoj daljini. Tim iz Cardifa otkrio je vrstu T-ćelije i njen receptor koji u laborator iji ima sposobnost da pronađe i ubije široki spektar ćelija raka uključujući one na plućima, koži, debelom crevu, prostati, jajnicima, bubrezima i materici.

Ono što je ključno, tokom tog postupka normalna tkiva je ostavljao netaknutim. No, kako to tačno radi za sada se još istražuje.

BBC ipak piše kako je ovaj specifični receptor T-ćelije u interakciji sa molekulom nazvanim MR1, koji se nalazi na površini svake ćelije u našem telu. Smatra se kako upravo MR1 imunološkom sastavu javlja da se u nekoj ćeliji koju je „napao rak“ nešto događa.

-Mi smo prvi koji smo opisali T-ćeliju koja pronalazi MR1 u ćelijama raka – to niko nikada nije napravio – istaknuo je za BBC naučnik Gari Dolton.

Zašto je ovo značajno?

Lečenje raka T-ćelijama već postoji i razvoj imunološke terapije tumora jedan je od najznačajnijih doprinosa u borbi protiv smrtonosnih bolesti. Najpoznatiji primer je CAR-T – personalizovana terapija koja se temelji na genetskoj modifikaciji imunoloških ćelija pacijenata kako bi mogle da prepoznaju i napadnu ćelije raka.

CAR-T je ostvario zapanjujuće rezultate u nekim slučajevima – pacijentima koji su se nalazili na korak do smrti bolest je dovedena do kompletne remisije.

Naučnici uključeni u ovo istraživanje tvrde kako bi njihova T-ćelija mogla da bude put ka „univerzalnom“ leku za rak.

Kako bi sve moglo da funkioniše u praksi?

Lečenje bi započelo uzimanjem uzorka krvi od pacijenta. Bile bi uzete njegove T-ćelije koje bi prošle kroz genetsku modifikaciju i tako bile reporgamirane da bi napravile receptor kojim bi otkrivale rak. Takve, „unapređene“ ćelije bi se u velikim količinama „uzgajale“ u laboratoriji, a onda bi bile ubrizgavane u telo pacijenta.

Šta kažu stručnjaci?

Lucia Mori i Đenaro de Libero sa Univerziteta u švajcarskom Bazelu poručuju da je ovo otkriće imalo „veliki potencijal“. Ali, ističu da je sada prerano govoriti o uspešnoj borbi protiv svih vrsta raka.

-Vrlo smo uzbuđeni zbog vesti o imunološkim funkcijama ove T-ćelije i potencijalnoj upotrebi – objavili su Mori i De Libero.

Daniel Dejvis profesor imunologije sa Univerziteta u Mančesteru upozorava da je ovo tek osnovni nivo istraživanja i da naučnici nisu tako blizu proizvodnji leka za pacijente, ali ističe da je reč o značajnom otkriću kako za napredak u načinu razumevanja kako radi naš imunološki sistem, tako i za buduće terapije.