Naš Jordanac osvojio srce Novosađana

Na malom čenejskom salašu pre nekoliko nedelja, jedna novosadska družina dočekala je jordanskog beduina srpskog porekla uz zvuke tamburice i tople prijateljske zagrljaje. Bio je to znak zahvalnosti Sameru Khassebu, ali i nastavak prijateljstva započetog pre skoro godinu, kada je grupa od tridesetak Novosađana, uglavnom lekara, odlučila da poseti Jordan.

Kada su u novembru prošle godine sleteli na aerodrom u maloj bliskoistočnoj zemlji, nisu ni sanjali kakve ih pustolovine očekuju. Prema rečima vođe grupe Zorice Sudžum već samo saznanje da Samer govori srpski, bilo je lepa uvertira u jednu nezaboravnu avanturu. Khasseb ih je dočekao na aerodromu sa tortom želeći da tako iznenadi goste, među kojima je bilo i rođendanskih slavljenika.

–Bili smo prijatno iznenađeni, jer ipak nismo bili sigurni gde smo došli. Sledećeg dana u hotelu, kada je još jedan član grupe slavio rođendan, ponovo su izneli tortu, a arapski mladići izvodili su tradicionalne igre. Onda je Samer pustio Užičko kolo, mi smo počeli da igramo, a Arapi su nas gledali u čudu – priseća se sa osmehom na licu doktorka Milanka Tatić, anesteziolog sa Instituta za onkologiju Vojvodine.

Ubrzo je počela osmodnevna avantura tokom koje su autobusom obišli ceo Jordan od severa do juga.


Posetili su grad Đeraš koji zovu Pompejom istoka, prestonicu Aman, planinu Nebo odakle je Mojsije prvi put video obećanu zemlju, grad Madabu koji je čuven po mozaicima i gde se nalazi crkva Svetog Jovana iz šestog veka,  reku Jordan gde je kršten Isus Hrist, pustinju Wadi Rumi i mnoga druga mesta.

Grad Petra koji je nalazi na UNESCO-voj listi svetske baštine i koji je bio je glavni grad Nabatejskog carstva u četvrtom veku pre nove ere, nikoga nije ostavio ravnodušnim.

Upravo tu je vodič beduin Samer priredio još jedno iznenađenje Novosađanima. Na lokaciji gde su se nekada Nabatejci sklapali brak, po njihovim drevnim običajima ponovo je venčao bračne parove Mišković (Đorđe i Sanja) i Delić (Đorđe i Radojka). Kao licencirani turistički vodič imao je pravo da to uradi.

A da je sećanje na Jugoslaviju kod Jordanaca i dalje prisutno, uverili su se dok su se iz Akabe sa juga zemlje vraćali ka Amanu.

Negde na pola puta stali su u restoranu usred pustinje. Kada je vlasnik lokala čuo srpski jezik i video kako jedan od turista svira na tamburici, pitao je odakle su došli. Ispostavilo se da je pre trideset godina studirao u Beogradu. Odmah je okupio radnike i sinove oko gostiju i naručio pesmu „Crno vino, crne oči“ i „Tamo daleko“.

Kada su napuštali Jordan, Vojvođani su shvatili da ne nose samo pun kofer suvenira, kozmetike sa Mrtvog mora i orijentalnih začina, već i pregršt prelepih emocija i uspomena.

Mladi vodič beduin, koji se tokom posete nije odvajao od njih i kojeg su doživljavali kao tatu grupe, prirastao im je srcu. Ostali su u kontaktu sa njim, a kada su saznali da dolazi u Beograd, pozvali su ga da bude njihov gost.


Tako je svečano dočekan sredinom jula na čenejskom salašu porodice Mišković uz zvuke tamburice. Ljude koje je vodio kroz pustinju sada su mu oduševljeno pevali pesme „Hej Šeki Šeki“ i „Oj Safete“ čije su stihove promenili „Samere, dilbere, ovako više ne može“.

Domaćin Đorđe Mišković rekao je da mu je srce puno što ih vidi sve ponovo na okupu i zahvalio se svima koji su se odazvali pozivu, jer kako je naglasio, pare odlaze i dolaze, ali ljudi ostaju.

Samer Khasseb nije krio emocije i zahvalio se na dočeku.

–Jedna ste od najboljih grupa. Izdržali ste stvarno ozbiljan tempo i hvala vam na tome. Bila je čast voditi vas kroz našu kraljevinu i uvek ste dobrodošli. Naravno, Jordan je i vaša zemlja – rekao je  mladi Jordanac.


U razgovoru sa reporterom portala Mojnovisad.com, Samer je otkrio da srpski govori odlično, jer se rodio u Beogradu 1986. godine i prvih dvadeset godina života je proveo u Srbiji.

–Mama je odavde, tata je došao osamdesetih da studira kibernetiku, ali se posle vratio u Jordan. Osnovno i srednje obrazovanje sam završio ovde. Fudbal me je zanimao od malih nogu,  pohađao sam školu fudbala Crvene zvezde i bavio sam se sportom profesionalno. Odselio sam se 2006. godine u Arapske emirate i tamo igrao u klubu Al Wasel Dubai. Bio sam u Prvoj emiratskoj ligi, ali nakon povrede ligamenata i operacija, nastavio sam da radim kao trener – objašnjava Khasseb.

U međuvremenu završio je studije u Londonu i dobio diplomu iz menadžmenta u turizmu. Početkom pandemije preselio se u Jordan i otvorio turističku agenciju „Jordan Whisper“ (Šapat Jordana). Dve godine bavi se uspešno turizmom. Oženjen je i ima dvoje dece. Turizam je trenutno u Jordanu najjača privredna grana. Lako se dobija viza, zemlja je bezbedna, a prevoz dobro organizovan.

–Živeo sam u Beogradu i dosta sam fokusiran na prostor bivše Jugoslavije. Želim da približim Balkan Jordanu. Dolaze ljudi iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije, ali radim i sa svim ostalim nacijama – kaže Samer.

Građani sa naših prostora su oduševljeni arapskom kulturom i tradicijom. Sviđa im se hrana koje je začinjena i bazira se na piletini i jagnjetini i prilogom od pirinča.

–U Amanu postoji „Klub ex Juoslavije“ koji je osnovan oko 2000. godine. Pokrenuli su ga Jordanci koji su studirali u bivšoj Jugoslaviji. Ima oko 4.000 članova i mnogi od njih su oženjeni ženama sa naših prostora. Ima ih dosta iz Novog Sada. U klubu uglavnom slušaju našu izvornu narodnu muziku, igraju šah i domine. Na ulazu su sve zastave zemalja bivše Jugoslavije – objašnjava Khasseb.

Pored bogate istorije i prelepih predela, upravo je i mentalitet Jordanaca ono što je oduševilo turiste iz Srbije. U razgovoru sa svojim vodičem i prisećajući se svega što su doživeli, svi su tokom druženja na Čeneju isticali kako su Arapi bili blagi i fini sa gostima.

Samer Khasseb ih je posebno fascinirao, jer je uspešno balansirao između oba svoja porekla. Znao je jezik, pesme, običaje i mentalitet naroda sa Balkana, a ujedno je bio ponosan i na činjenicu da je jordanski beduin.

Tekst: Aleksandar Jovanović

Fotografije: Mojnovisad.com i privatna arhiva Milanke Tatić

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *