Pred očima Srbije propada velika svetinja

U selu Gorovič nadomak Topole nalazi se svetinja, jedna od najvećih i najstarijih u centralnoj Šumadiji. Za crkvu Svetog Preobražnja Hristovog ne postoje pisani tragovi o njenom nastanku i ko je ktitor, ali prema predanjima srpskog naroda važi da je sagrađena još pre vladavine Nemanjića, tačnije da je nastala za vreme Rimljana kao rana hrišćanska bogomolja ili bazilika koja je još krajem petog veka služila kao sudnica.

“Prolazeći carskim drumom despot Stefan Lazarević krenuo je u Nikopoljski rat upravo na ovom mestu gde se hram nalazi, odslužena je sveta liturgija gde je vojska pričešćena. Tada se zarekao  da ako se vrati živ iz bitke, da će srpsku svetinju obnoviti i urediti, i po predanjima naroda to je i učinio. Ono što je jako karakterstično na ulaznim vratima vidimo urezanog vojnika sa perčinom i kuburom u ruci u jurišnom položaju koja oslikava tadašnje teško vreme  i težnje srpskog naroda za slobodu od tadašnje turske vojske”, kaže stavrofor Đorđe Radišić.

 

Mnoge trenutke srpske istorije čuva hram kod Goroviča, po pričama Karađorđevih savremenika vožd i rodonačelnik dinastije je svoju ženu Jelenu upoznao u obližnjem selu i venčao se upravo u ovoj crkvi, i tako je započeto stvaranje jedne od dve najveće dinastije u Srbiji.

Krst i privremeni oltar: Sve što je ostalo u unutrašnjosti svetinje

“Kada je ukrao tada devojku Jelenu u selu Masloševo kod Topole, venčao se u crkvi 1786. godine, i to nije jedini put kada je Crni Đorđe prošao ovim putem. Idući u rat na Osmansko cartvo sa svom vojskom i dobošarima  došao je u ovaj monumentalni hram gde se srpska vojska pričestila”, rekao je Radišić

Crkva u kojoj je vožd Karađorđe pričešćivao ratnike

Hram Svetog Preobražnja Hristovog u više navrata spaljivan, ali i obnavljan. Ulazni deo nekadašnje bogomolje ozidao je ugledni meštanin Milisav Stanković iz sela Gorovič sa trgovcima ovog kraja.

“Nekoliko vekova kasnije na icijativu predsednika opštine Topola Ilije Markovića kreće ponovna obnova hrama gde se ojačavaju zidovi crkve. Prilikom posete arheologa iz Subotice i Kragujevca, tokom radova kopajući metar u dubinu naišli su na troslojne temelje, što potkrepljuje priču da je ovde postojala svetinja  i pre Nemanjića, bazilika iz 5-6 veka“, rekao je stavrofor Đorđe.

Hram čeka obnovu: Svetinja iz ranohrišćanskog perioda, pre Nemanjića

Danas ovaj hram nije odoleo zubu vremena, potpuno je pred propadnjem i samo je pitanje dana kad će se urušti.

 Ljudi se i dan danas mole i pale sveće na ruševinama crkve

„Velika je šteta da jedna ovakava svetinja propada, duhovna obaveza svih meštana i srpskog naroda da se pokrenemo i ne dozvolimo da se uruši. To bi bio poraz za sve pravoslavce“, poručuje Radišić.

Izvor/Foto: RINA

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *