Podržimo film i serijal o srpskom Kolu!

May be an image of Zeljko Mirkovic
Izuzetan projekat:  Željko Mirković

Posle velikog uspeha sa dokumentarno-igranim filmom i serijalom „Teslin narod“, koji je bio se kvalifikovao za nominaciju za Oskara za dugomentražni dokumentarni film 2020 i koji je uvršten u kulturnu baštinu najpoztnatijih svetskih biblioteka, Željko Mirković i Optimistic film, započeli su produkciju i pripreme za snimanje filma i velikog serijala o srpskom Kolu.

-Film će se snimati u 15 gradova Srbije i 5 gradova Republike Srpske, a prvi kadrovi trebalo bi da se snime već krajem aprila. Ovaj projekat izuzetno je značajan za očuvanje identiteta srpskog naroda, a Kolo je zaista istinski reprezent – rekao nam je Mirković.

On je pozvao sve da podrže film i serijal o srpskom Kolu, a jedan od načina je i da pogledaju filome Optimistic filma na platformi www.optimisticfilm.com sa pretplatom od svega 10 dolara mesečno.

-Negujmo naš identitet, poštujemo svoje korene, oni su deo našeg bića – poručio je Mirković, koji je za svoja dokumentarna ostvarenja do sada osvojio 59 internacionalnih nagrada i imao dve nominacije za Oskara.

Kao što je poznato srpsko Kolo je uvršteno na Uneskovu nematerijalnu baštinu još 2017. godine, a najreprezentativniji među njima je ansambl Kolo, koji je strateški partner Optimistic filma na projektu snimanja filma o srpskom Kolu.  Ansambl je inače počeo sa radom 15. maja 1948. godine da bi već 29. novembra 1948. godine premijerno stupio na scenu Narodnog pozorišta u Beogradu uz pratnju orkestra Beogradske opere i tamburaškog orkestra Radio Beograda. Prenosimo impresivne podatke o Kolu sa njihovog  zvaničnog sajta:

„Ansambl postaje prava umetnička reprezentacija i od prvog dana okuplja najeminentnije stručnjake iz oblasti tradicionalne igre, muzike i pesme. Pored Olge Skovran, čiji su asistenti bili Milena Penić i Nada Patrnogić, stalni koreograf postao je Dobrivoje Putnik, a na mestu sekretara i stručnog saradnika Ansambla našla se dr Olivera Mladenović, neprikosnoveni etnolog.

May be an image of једна или више особа, people standing и текст који гласи „UNESCO“Iz Ansambla „Kolo“ (zvaničan naziv Ansambla od 1953) će izaći novi umetnici i stručnjaci, koji će voditi instituciju (Dragomir Vuković Kljaca, Mihailo Kuzmanović, Milivoje Popović, Dragan Kovačević, Bogdanka Đurić, Radojica Kuzmanović) gotovo četiri decenije.

Narodni orkestar će iznedriti ograman broj vrhunskih instrumentalista, ali i muzičkih stvaraoca. Njihova kreativnost inspirisana tradicionalnim zvukom stvorila je neka dela, koja su danas opšte prihvaćena u narodu („Igrale se delije“, „Moravac“, „Kolubarski vez“, „Šota“…) Neki od njih su: Petar Josimović, Borislav Pašćan, Borivoje Janković, Žarko Milanović, Velimir Cvetković, Rade Milosavljević, Milivoje Branisavljević, Nenad Stanić, Marko Kojadinović…

Prodor mlade institucije sa novim oblikom umetničke igre počeo je vrlo brzo po osnivanju. Presudan značaj za prodor u svet imala je odluka političkog vrha Jugoslavije da diplomatskim igrama u utvrđivanju međunarodnih pozicija prethodi narodna igra u izvođenju Ansambla „Kolo“. Prodor u Zapadnu Evropu počeo je 1950. turnejom po Švajcarskoj, a od 1955. godine „Kolo“ krči put Pokretu nesvrstanih zemalja pa će se naći u: Kini, Indiji, Egiptu, Burmi, Maroku, Tunisu, Indoneziji…

Tokom sedamdesetih godina i perioda stvaralaštva „Kolovog“ velikog koreografa Dragomira Vukovića Ansambl je podmlađen, a repertoar obogaćen Vukovićevim koreografijama već proslavljenim u OKUD-u „Ivo Lola Ribar“. „Kolo“ je i dalje rado i često viđeno na scenama širom Evrope, a svoje uspehe ponavlja i na dalekom Istoku, u Japanu i Australiji (1973. i 1977). U Beogradu i Jugoslaviji „Kolo“ formira svoju publiku, a svoje već tradicionalne „koncerte utorkom“ premešta iz Beogradskog dramskog pozorišta u Kolarčevu zadužbinu.

Iako je „Kolo“ sveprisutno na evropskoj pa i bliskoistočnoj (Izrael) i severnoafričkoj sceni (Alžir, Maroko, Tunis) godine krize i ratova učinile su da „Kolo“ tek posle četvrt veka ponovo krene na prekookeanske turneje (Australija 2002. i 2003).

Putujući po svetu „Kolo“ je nastupalo u najvećim i najcenjenijim koncertnim salama: Metropoliten, Karnegi hol, Palata Šajo, Feniče teatar, Baljšoj teatar, Kembridž teatar, Opera Haus u Sidneju…

Опис није доступан.„Ansambl „Kolo“ nosilac Ordena zasluge za narod sa zlatnim vencem i Prvomajske nagrade, a Olga Skovran je kao dugogodišnji umetnički rukovodilac, direktor i koreograf nagrađena Sedmojulskom nagradom. U red visokih priznanja Ansambla ušla je i Vukova nagrada, ali i Orden Vuka Karadžića prvog stepena sa ukazom predsednika republika povodom 55. godišnjice „Kola“.

Kritičari su listom pisali u superlativu o Ansamblu, ali kako je „Kolo“ uspevalo i uspeva da održi svoj vrhunski kvalitet, na koji način i dalje fascinira publiku i kako osvaja nagrade možda je najbolje objasnio belgijski kritičar rečima:

„…U njihovim igrama nema nikakve izveštačenosti, sve je prirodno, sve dolazi iz srca i sve ide pravo u srce.“.

 

 

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *