I srpsko-izraleski državljanin taoc Hamasa

Alon Ohel, koji ima dvojno državljanstvo, a preci su mu iz Novog Dada, otet je u Izraelu prilikom upada Hamasa

Alon Ohel (22), koji ima dvojno srpsko-izraelsko državljanstvo, jedan je od 100 talaca koje Hamas drži u Gazi već duže od šest meseci. Talentovani pijanista, otet je sa muzičkog festivala u oktobru, samo nekoliko nedelja pre nego što je planirao da poseti Srbiju. Njegova majka Idit veruje da je i dalje živ, iako je od tada prošlo šest i po meseci, a Crveni krst ga nije obišao, niti ima informacije o njemu.

„Svaki čovek treba da ima minimalna ljudska prava na hranu, lekove, vodu za piće ili šta god. To je za mene najvažnije. Ne verujem u rat uopšte, kao čovek, ne kao Izraelac, već kao čovek. Osoba. Verujem u mir. Verujem da moramo, svaki čovek ima svoja prava da živi ovde i oseća se bezbedno. To sam ja. Alon je takođe takva osoba“, rekla je ona ranije.

Alon je na muzičkom festivalu bio sa prijateljima kada je napad Hamasa na jug Izraela počeo 7. oktobra prošle godine. Pokušali su da pobegnu automobilom, ali su se vratili kada su napadači na njih pucali sa svih strana. Sakrili su se u jednom od skloništa, odakle je Alon poslao poruku porodici. Svedoci su potvrdili da je odveden u Gazu, a njegov telefon našao je jedan od posetilaca festivala koji je doveden u bolnicu Soroka. I izraelska vojska potvrdila je da je Alon među taocima u Gazi.

„Nisam svog sina videla, čula niti zagrila pola godine. Koja majka ne bi razumela kako mi je… To je nešto što ljudska bića ne treba da rade jedni drugima. Alon je imao žuti klavir kada je bio u Beogradu. Jedan Beograđanin mi je rekao nešto što želim da podelim sa svima, a to je – niste sami. Ne samo da taoci nisu sami, nego i mi kao ljudi nismo sami. Činjenica je da nismo sami na svetu, a to znači da ne možete biti slepi prema onome što se dešava negde. Ovo je moglo da se dogodi bilo kome na svetu. Zlo je svuda. Desilo se u Izraelu 7. oktobra, a moglo je svuda. Moramo, kao ljudska bića, da pazimo jedne na druge i pomažemo jedni drugima. A Alonov žuti klavir je svetlo, sunce, i pokazuje da moramo biti tu jedni za druge“, ispričala je Idit Ohel za Kosovo online.

Preci iz Novog Sada

Preci Alona Ohela živeli su u Novom Sadu. Kada su nacisti okupirali Jugoslaviju, njegov pradeda je uspeo da se spasi od hapšenja i odvođenja u logore smrti, prebegavši na teritoriju koja će po završetku rata postati Izrael. Kolike su razmere nacističkog progona Jevreja u Novom Sadu bile tokom rata, govori i podatak da ih je, od predratnih 4.000, ostalo samo 300. Neki od onih koji su uspeli da pobegnu pred nacističkim hordama smrti, kasnije su se vratili u svoj grad, ali je porodica Ohel nastavila život u Izraelu.

Srpski državljanin talac Hamasa: Nisam svog sina videla, čula, niti zagrila pola godine

Alonov brat Ronen, koji je takođe muzičar, zajedno sa džez muzičarem Avišajem Koenom snimio je dirljivu pesmu posvećenu bratu sa nazivom „Šuvi elaj“ (Vrati mi se).

Marko Đurić, doskorašnji ambasador Srbije u SAD, ispričao je za Jerusalim post da je u srodstvu sa Alonom, sa kojim deli pradedu iz Novog Sada po majčinoj strani.

„Alon je daroviti mladi pijanista, ogromnog talenta i čiste duše, naširoko poznat po pomaganju drugima. Prema očevicima, on je pokušao da pomogne svojim prijateljima na muzičkom festivalu, rizikujući život tokom napada. Nedostaje nam strašno i želimo da se vrati odmah“, naveo je Đurić.

Lideri Sjedinjenih Država i još 17 zemalja, među kojima je i Srbija, pozvali su u četvrtak na hitno oslobađanje talaca koje Hamas drži u Gazi više od 200 dana.

„Sudbina talaca i civilnog stanovništva u Gazi, koji su zaštićeni međunarodnim pravom, je međunarodno pitanje“, navodi se u saopštenju objavljenom iz Bele kuće.

Ističe se i da bi postojeći sporazum o oslobađanju talaca doveo do hitnog i dužeg prekida vatre u Gazi, koji bi omogućio isporuke „mnogo veće dodatne humanitarne pomoći širom Gaze“, kao i do „kredibilnog kraja neprijateljstava“, prenosi Glas Amerike.

„Stanovnici Gaze bi mogli da se vrate svojim domovima i zemlji, uz prethodne pripreme da se osiguraju sklonište i humanitarne zalihe. Snažno podržavamo tekuće pregovaračke napore da se naši ljudi vrate kući. Ponavljamo poziv Hamasu da oslobodi taoce i dozvoli nam da okončamo ovu krizu kako bi kolektivno mogli da se usredsredimo na uspostavljanje mira i stabilnosti u regionu“, navodi se u saopštenju lidera SAD, Argentine, Austrije, Brazila, Bugarske, Kanade, Kolumbije, Danske, Francuske, Nemačke, Mađarske, Poljske, Portugalije, Rumunije, Srbije, Španije, Tajlanda i Velike Britanije.

Taoci trpe fizičku i emotivnu torturu

Poruku javnosti u vezi sa tim apelom uputila je i  Alonova majka Idit Ohel.

„Pitanje talaca je međunarodna humanitarna kriza. Alon je državljanin Srbije, želim da se zahvalim Srbiji i ostalih 17 zemalja koje su udružile napore u važnoj izjavi. Pozivam da se napravi pritisak na Hamas da odmah oslobodi sve taoce. Više od 200 dana u zatočeništvu su 133 nevina civila iz 23 zemlje. Taoci trpe fizičku i emotivnu torturu – često im nedostaje medicinska nega, vazduh, svetlost, hrana i čista voda. Ovo je pitanje ljudskih prava koje prevazilazi granice. Moramo da se ujedinimo da obezbedimo njihovu slobodu, potrebni ste nam, molim vas, učinite sve što možete i pomozite nam”, navela je ona.

Hamas je tokom napada na Izrael 7. oktobra zarobio oko 250 talaca, od kojih se oko 100 još nalazi u zatočeništvu u Gazi, prema izraelskim podacima. U novembru, tokom jednonedeljnog prekida vatre, oslobođeno je više od 100 talaca u zamenu za 240 palestinskih zatvorenika koji su bili u Izraelu.

Na Hamasov napad na Izrael, u kom je ubijeno 1.200 ljudi, odgovoreno je ofanzivom na Pojas Gaze, u kojoj je poginulo 34.000 Palestinaca, prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi.

Pregovori o dužem primirju i oslobađanju talaca sada su u zastoju, dok ključni posrednik, Katar, „preispituje odluku o posredovanju“. Agencija Rojters, pozivajući se na visokog američkog zvaničnika, objavila je da ima nagoveštaja o mogućem sporazumu o talačkoj krizi, međutim, to nije potpuno sigurno.

Fotografije: Christoph Soeder/AFP

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *