Stranci u Hrvatskoj više ne mogu kupovati oranice

U Hrvatskoj nitko neće moći prodati poljoprivredno zemljište ako ga prethodno ne ponudi državi po tržišnoj ceni. Pravo prvokupa država dobiva izmenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu čiji je konačni predlog otišao u parlament, a predviđa i to da vlasnik ne može drugom kupcu to zemljište prodati ispod jene koju je tražio od države ako Ministarstvo odbije njegovu ponudu, piše Novi list. 

Vlada je u značajne promene zakona krenula kako bi, objašnjeno je, osigurala da se na svom raspoloživom zemljištu osigura proizvodnja, ali verovatno je važan motiv za to da država dobije pravo prvokupa, iako to u Vladinom predlogu nije istaknuto, i to što početkom sledeće godine ističe moratorijum na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, odnosno državljanima članica Europske unije.

U obrazloženju Vlada navodi da je pravo prvokupa “u interesu zaštite poljoprivrednog zemljišta kao dobra od posebnog privrednog i ekološkog značenja jer je poljoprivredno zemljište Ustavom određeno kao dobro od posebnog značenja i ima posebnu zaštitu”.

Koliko će nove odredbe sprečiti takvu prodaju neizvesno je jer već sada stranci, i to ne samo iz država članica EU-a, u Hrvatskoj osnivanjem preduzeća kupuju poljoprivredno zemljište. 

Značajne promene dogodiće se i kad je u pitanju davanje državnog zemljišta u zakup, a poljoprivrednici su dosad iskazivali nezadovoljstvo načinom na koji jedinice lokalne samouprave daju u zakup to zemljište, pa se često događalo da ga dobiju oni koji se poljoprivredom ne bave, dok poljoprivrednici koji šire proizvodnju do zemljišta ne mogu doći. Iz novog zakona tako nestaju odredbe koje su omogućavale privremeno korištenje poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu zemljišta.

Poljoprivredno zemljište davaće se u zakup javnim konkursima koji bi se, kao i onaj o prodaji, trebao provoditi elektronski. “Pobeda” na konkursu će se ostvarivati na osnovi prikupljenih bodova, a veći broj bodova dobija onaj ko na poljoprivrednom zemljištu ostvaruje višu dodatu vrednost, a pomaže i domicilnost, odnosno nastanjenost u lokalnoj jedinici koja daje zemljište u zakup, mladost, ekološka proizvodnja i spremnost na udruživanje, piše Novi list.