Kako je Ivo Andrić vratio slavu „Maršu na Drinu“

Kompoziciju „Na Drinu“, mnogo poznatiju pod imenom „Marš na Drinu“ komponovao je Stanislav Binički u čast pobede srpske vojske nad austrougarskom na Ceru 1914.

Smatra se da je ovaj najpoznatiji srpski marš Binički posvetio pukovniku Milivoju Stojanoviću Brki, komandantu čuvenog Gvozdenog puka, koji je poginuo u Bici na Ceru.

Pesma je ubrzo postala simbol hrabrosti celog srpskog naroda u Prvom svetskom ratu, a Binički ju je, kao kapelnik koji je vodio orkestar Kraljeve garde i vojni orkestar, često izvodio još za vreme Prvog svetskog rata.

Kompozitor je sa vojskom i narodom prošao Albansku golgotu i odmah po dolasku na Krf, uz pomoć saveznika, obnovio vojni orkestar i počeo da organizuje koncerte. „Marš na Drinu“ bio je obavezan deo repertoara.

Iako postoje zapisi o tome da je kompozicija izvođena i između dva rata, „Marš na Drinu“ je sve do sredine 20. veka bio praktično zaboravljen. A onda je Ivo Andrić sve promenio…

Kada je naš veliki književnik 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, na dodelu ovog najvišeg priznanja je u Švedsku sa sobom poneo i ploču sa kompozicijom „Marš na Drinu“.

Delo je izazvalo veliku pažnju tamošnje javnosti i zapravo su Šveđani bili ti koji su najzaslužniji za popularnost koju ova srpska kompozicija danas uživa. Jedan gitarista je 1963. godine prvi objavio snimak sa pesmom, usledila su druga interesovanja, a 1964. snimljen je i čuveni film Žike Mitrovića „Marš na Drinu“.

Tek 1964. godine kompozicija „Marš na Drinu“ dobila je i tekst. Napisao ga je novinar i publicista Miloje Popović Kavaja koji je tda bio predsednik KUD „Ivo Lola Ribar“. Pesma je horski izvedena na 50. godišnjicu Cerske bitke.

Usledile su i brojne svetske obrade. Godine 1966. holandska grupa „The Spotnicks“ snimila je svoju verziju kompozicije „Na Drinu“, iste godine marš je obradila i britanska grupa „The Shadows“, a 1968. isto je uradio i nemački muzičar Džejms Last. Od domaćih muzičara, obradu pesme je obradila grupa Smak 1982. kao i Branimir Štulić.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *