Već 401 godinu državna poštanska služba dostavljala je pisma širom Danske. Ali to se završava danas, kada PostNord isporuči svoje posljednje pismo.

Ovaj događaj privukao je pažnju širom svijeta.

– Nije svaki dan da razgovarate s BBC-jem, CNN-om, New York Timesom i drugima, pa je prilično zanimljivo imati priliku podijeliti našu zajedničku istoriju s ostatkom svijeta – rekao je Andreas Brethvad, direktor za komunikacije i javne poslove u PostNord Danska.

Odluka je spomenuta u medijima poput BBC-ja, The Guardiana i The Economista.

Magnus Restofte, direktor muzeja Enigma – Muzej pošte, telekomunikacija i komunikacija, smatra da je to razumljivo.

– Riječ je o jedinstvenoj situaciji. Ne znam za nijednu drugu modernu demokratsku zemlju koja je donijela sličnu odluku – kaže on.

Fizička pošta zamijenjena digitalnom

Danas se u Danskoj dostavlja oko 100 miliona pisama godišnje, procjenjuje Magnus Restofte. Iako se to čini kao velika brojka, ona je zanemariva u poređenju s 2000. godinom, kada je u Danskoj godišnje poslano i primljeno oko 1,5 milijardi pisama.

Od 2000. godine broj poslanih pisama konstantno opada zbog sve veće digitalizacije pošte. Godine 2014. zakonom je propisano da građani Danske službenu poštu od javnih institucija ubuduće primaju digitalno. Tako je nastao sistem e-Boks, koji danas koriste i banke, osiguravajuće kuće i poslodavci.

Tajmms ovu odluku naziva „svetom nacionalnom poštom“, dok je BBC opisuje kao „znak digitalnog doba“.

Magnus Restofte smatra da je međunarodni interes pokazatelj da druge zemlje pažljivo prate Dansku kada je riječ o ulaganjima u digitalnu infrastrukturu.

– To je svjedočanstvo onoga što bi se u budućnosti moglo dogoditi u drugim zemljama koje još nisu toliko daleko stigle u digitalizaciji – kaže on.

Andreas Brethvad iz PostNorda također vjeruje da je međunarodna pažnja povezana s digitalizacijom.

– Mi smo u Danskoj navikli na digitalna rješenja i na to da pošta uglavnom stiže u elektronsko sanduče, ali u inostranstvu to nije slučaj. Tamo fizička pisma i dalje igraju važnu ulogu u svakodnevnom životu, kao što su nekada igrala i kod nas – objašnjava on.

– Danas je to u Danskoj gotovo nezamislivo, gdje su e-Boks, MitID i komunikacija putem društvenih mreža prirodan dio svakodnevice. To je ujedno i pokazatelj da je Danska predvodnik u digitalizaciji.

I dalje mogu slati pisma

Magnus Restofte ističe da se u susjednim zemljama poput Švedske i Njemačke fizička pošta koristi znatno više nego u Danskoj.

Prema njegovim riječima, digitalizacija pošte u Danskoj bila je svjesna politička odluka, kakvu druge zemlje još nisu donijele na isti način.

– Kada država ne donese takvu odluku, to je aktivan izbor da se zadrži klasična pošta, jer se vjeruje u pismo. To predstavlja neku vrstu garancije da kritična infrastruktura funkcioniše i da još ne postoje resursi ili mogućnosti za promjenu – kaže Restofte.

Iako PostNord od nove godine prestaje s dostavom pisama, građani će i dalje moći slati pisma – ali preko drugog dostavljača.

Od naredne godine privatna kompanija Dao uglavnom će preuzeti distribuciju pisama.

Foto: Postnord