Umesto da ih slave Slovenci ih izbrisali iz istorije!
Razgovor sa Predragom Savićem, povodm njegove nove knjige o generalu Rudolfu Majsteru i Srbima koji su ginuli za slobodu Maribora i Štajerske
Knjiga „Ne(o)pravdano zaboravljeni: Dosije o generalu Majsteru i njegovim Srbima izbrisanim iz istorije“ autora Predraga Savića, predstavlja istorijsku studiju o vojnoj i političkoj ulozi generala Rudolfa Majstera u borbi za severne granice Kraljevine SHS. Poseban akcenat stavlja na zaboravljenu ulogu srpskih dobrovoljaca koji su pod Majsterovom komandom oslobodili Maribor i Štajersku 1918. godine.
Kroz novootkrivena arhivska dokumenta, svedočanstva i analizu ideoloških mehanizama zaborava, autor razotkriva političku i istoriografsku nepravdu učinjenu generalu Majsteru i njegovim Srbima tokom proteklih decenija. U ovom razgovoru Predrag Savić, poznati beogradski advakat i pisac, otkriva neke manje poznate detalje i razjašnjava istorijske enigme.
-

Bio odan srpskom kralju: General Rudolf Majster Koje bio general Rudolf Majster?
-General Rudolf Majster (1874–1934) bio je slovenački vojni komandant, pesnik i nacionalni borac, koji je 1918. godine — nakon raspada Austro-Ugarske — oslobodio Maribor i severnu Štajersku i time utvrdio severne granice tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Bio je počasni ađutant kralja Petra I Karađorđevića, blizak srpskoj dinastiji i jugoslovenskoj ideji. Učestvovao je u organizaciji slovenačkih i srpskih dobrovoljačkih jedinica koje su razoružale nemačke trupe u Mariboru..,..
- Zašto je punih 60 godina general Majster bio zanemaren u slovenačkoj javnositi i istorijografiji?
-Zbog njegovih monarhističkih uverenja i lojalnosti dinastiji Karađorđević, Majster je bio politički nepodoban u komunističkoj Jugoslaviji. Njegove veze sa Srbima i činjenica da su njegovi sinovi bili povezani sa četničkim pokretom dodatno su doprinele njegovoj marginalizaciji, o čemu je vrlo opširno i argumentovano pisao veliki istraživač i istoričar pokojni general major u penziji Marjan Kranjc. Slovenačka istoriografija posle 1945. godine favorizovala je partizanski narativ, prema kojem je Majster, kao i svi ostali slovenački generali iz doba Kraljevine, sistematski potiskivan u zaborav.
- A zašto su Srbi zaboravili svoje sunarodnike – junake koji su se borili pod komandom generala Majstera za severne granice Kraljevine SHS? Kako je njihova velika i nezamenjiva uloga u borbi za severne granice Kraljevine SHS izbrisana iz istorijskog pamćenja?
-Komunistički Brozov režim sistematski je potiskivao i minimizirao sve u vezi balkanskih i Velikog rata, jer im se taj deo slavne srpske istoije nije uklapao u njihov ideiloški narativ. Novija srpska istoriografija fokusirala se na Solunski front i centralnu Srbiju. Heroji iz Maribora i Dravske banovine ostali su van fokusa, a nikada nije bilo institucionalne volje da se sačuva sećanje na te borce. Veliki je problem što su nakon raspada Jugoslavije, Srbi često prikazivani negativno, pa su i istorijski trenuci saradnje postali tabu.
- Koliko su sistematskom zaboravu doprineli i Majsterovi sinovi Hrvoje i Borut, pripadnici Jugoslovenske vojske u otadžbini?
-Značajno. Hrvoje Majster bio je potpukovnik JVuO, obaveštajac u emigraciji. I Borut je takođe, bio kraljevski oficir. I jedan i drugi su zbog toga uhapšeni 1944. godine. Gestapo ih je poslao u logor. Posle rata Hrvoje je bio istaknuti predstavnik političke emigracije. Borut je bio pod prismotrom UDBE. Cela porodica Majster imala je dosijee u tajnim službama, što je dovelo do njihove potpune političke diskreditacije i opravdanja tišine o generalu Majsteru tokom komunizma. Genral major u penziji Marjan F. Kranjc je u svojim studijama sve to podrobno opisao i dao nedvosmislen zaključak da su to bili razlozi za marginalizaciju generala Majstera.
- Kako se danas u Sloveniji neguje sećanje na generala Majstera? Čini nam se da je došlo do velikog zaokreta?
-U novije vreme u Sloveniji je 23. novembar proglašen nacionalnim praznikom -Danom generala Rudolfa Majstera. Podignuto je više spomenika, otvoren je memorijalni muzej u njegovoj rodnoj kući, a 2024. je proglašena Majsterovom godinom. Postoji intenzivna državna i društvena aktivnost u obnovi njegovog lika kao nacionalnog junaka, u čemu vrlo značajnu ulogu igra Zveza (Savez)društava generala Maistera, koji okuplja udruženja iz 30-tak gradova..
- Šta su pokazala Vaša istraživanja ? Došli ste do mnogih eksluzivnih i nepoznatih informacija?
-Pronađena su dokumenta koja potvrđuju Majsterovu zakletvu kruni Karađorđevića, njegovu lojalnost, kao i detalji iz njegove biografije i ratnih dnevnika. Dokazano je da nije delovao samoinicijativno, već institucionalno i u koordinaciji sa političkim strukturama Kraljevine SHS. Tu su dosada nepoznati podaci o njegovom penzionisanju usled bolesti. Intersatno je, da su Austrijanci priznali (potvdili) unapredjenje Rufolfa Mastera, koji je bio major u njihovoj carskoj Vojsci, u čin divzijskog generala Vojske Kraljevine Srba Hrvata. Čak su tom prilikom dostavili njegov kompletan vojni dosije, koji se čuva u Vojnom arhivu u Beogradu i koji prvi put predstavljamo javnosti. Pronadjeni su autobiografski zapisi generala Majstera, ali i dosada nepoznati izveštaji o njegovoom držanju tokom Velikog rata. Tu su i broni dokumenti iz dosieja Dravske divizije, koji bacuju nove svetlo na dogadjaje u Sloveniji od 1918. do 1921. godnine! Tu su i dokazi o jednoj pobuni slovenačkih vojnika u redovima Vojske kraljevine SHS, ali pokušajima da se uspostavi red među slovenačkim oficirima, tj. spreče pijanstva oficira, prisvajanje novca iz austrijskih vojnih kasa. Iskorene zloupotrebe službenih vozila za private vožnje sa ženama. Očito da mnogi Slovenci nisu oduševljeni učešćem vojnom službom u redovima Vojske SHS, i da su prvenstveno želeli da se vrate svojim kućama. Nije im se svidjala ni zabrana upotebe nemačkog i madjarskog jezika u jedinicama novoformirane Kraljevine!
- Ko su bili Srbi Majsterovi dobrovoljci? Zašto veći broj slovenačkih istoričara ne priznaje termin srpski dobrovoljci?

-To su bili tek oslobodjeni srpski ratni zarobljenici iz austrougarskih logora, studenti i prekaljeni vojnici i oficiri. Prema istoriografski potvrđenim izvorima tokom Velikog – Prvog svetskog rata, u austrougarske i nemačke logore bilo je odvedeno preko 155.000 srpskih ratnih zarobljenika (vojnika i oficira). Od toga, preko 50.000 je umrlo zbog gladi, bolesti i zlostavljanja (najviše 1915–1916). U knjizi objavljujem faksimile iz Vojnog arhiva sa kompletanim spiskom od 300 logora u kojima su bili zatočeni srpski sužnji. Glavni logori bili su Mauthausen, Boldogasszony (Frauenkirchen), Arad, Nezsider, Nagymegyer, Terezín, Josefov, Brno i Olomouc. Braća Vauhnik i ostali Majsterovi ljudi na graaničnim prelazima poput Šentilja sačekivali su srpske logoraše, a Mariboru su im šili šajkače i srpske uniforme. Pojava naoružanih i unuformsanih pobedničkih srpskih jedinica, bila je od velikog političkog, moralnog i vojnog značaja.
Slovenački istoričari izbegavaju termin ‘srpski dobrovoljci’ jer narušava narativ o autohtonoj slovenačkoj borbi. Srbi su potisnuti iz kolektivne svesti kao ‘nezgodna istina’, uz raznorazna alibi pojašnjenja. Na sreću vodeći slovenački vojni istoričari na čelu sa pokojnim Marjanom F. Kranjcom ističu da je termin srpskih dobroovljac opravdan i istorijski tačan.
- Kakva je bila uloga Miloša i Vladimira Vauhnika u odbrani severnih granica?

-Miloš Vauhnik bio je oficir i blizak Majsterov saradnik, autor knjige „PE-Fau in XX. stoletje“, u kojoj beleži ključne događaje i Majsterove stavove. Miloša citiram na treidesetak mesta u mojoj studiji. Vladimir Vauhnik bio je vojni izaslanik u Berlinu, blizak saradnik Ive Andrića, i jedan najistaknutijih obaveštajaca u svetkoj istoriji. To je čovek koji otkrio mnoge Hitlerove tajne, pa čak i datum bombardovanja Beogradu, koji nažalost u Beogradu nisu primi k znanju na vreme, jer je general Simović udavao ćerku. Braća Vauhnik imaju bitnu ulogu u očuvanje sećanja na generala Majstera.
- General Majster nije bio samo vrstan komandant, već i vispren geopolitičar. Šta je Majster tačno rekao o posledicama odustajanja od ideje o Velikoj Srbiji i šta je to donelo Sloveniji i Hrvatskoj ?
-Majster je izjavio: „Sreća je što su Srbi odbacili ideju velike Srbije i odlučili se za zajedničku državu svih Južnih Slovena. Time su pokazali političku zrelost i razumevanje istorijskog trenutka. Nama Slovencima to je bila prilika za opstanak.“ Ovu izjavu zabeležio je Miloš Vauhnik u svojoj knjizi. A onda su je citirali i drugi autori.
–General Majster bio zadužen i za Korušku? Šta je presudno uticalo na rezultate Koruškog plebiscita?
-Prvestveno volja svetskih moćnika, koji su Austriajncima omogućili da sprovedu izborni inžinjering. Ne treba smetnuti sa uma ni slabu slovenačku kampanju, podeljenost slovenačke politike i izostanak vojne podrške. Srpske trupe su odlukom svetskih moćnika povučene iz Koruške, koju su podelili na dve izborne zone. Austrijska propaganda je bila jača uz ogromnu finasijsku podršku nemačkog krupnog kapitala, koji je upravljao svim privrednim resusrsima u Koruškoj. Slovenci su izgubili većinu teritorije zbog neorganizovanosti i nepostojanja podrške saveznika. Nakon povlačenja Majsterovih snaga iz Koruške 1919. godine i demobilizacije slovenačke vojske po naredbi medjunarodnih subjekata, usledio je plebiscit pod nadzorom Međusavezničke komisije. Slovenačka politička scena bila je razjedinjena, a saradnja sa Beogradom neefikasna. Srpske trupe su ranije povučene (proterane), što je omogućilo austrijskoj propagandi da širi strah od ‘srpske okupacije’. U takvoj atmosferi, stanovništvo je većinom glasalo za ostanak u Austriji. O svemu tome piše u dosad nepoznatom biografskom zapisu general Majstera, koji je bio pohranjen u Vojnom arhivu i čije faksimile po prvi put obelodanjujem u knjizi.
- Da li je Hitler 1941. godine proterivanjem Slovenaca iz Štajerske osvetnički delovao zbog uspeha generala Rudolfa Majstera 1918. godine?
-Postoji snažna veza između nacističke naredbe iz 1941. godine za poterivanje 260 hiljada Slovenaca i uspešne akcije generala Majstera iz 1918. godine. Majsterov vojni i politički potez ostavio je trajan gnev u redovima austrijskih i nemačkih nacionalista, koji su Sloveniju i Maribor smatrali vekovnim nemačkim zemljama. Hitler je rešio da se osveti za poniženje koje im je priredio general Majster. Prilikom svoje jedine posete Mariboru, 26. aprila 1941. godine, neposredno po okupaciji Jugoslavije, Hitler je rekao: “Učinite mi ovu zemlju ponovo nemačkom!” Sedamdeset hiljada od nacista proteranih Slovenaca utočište je pronašlo u porobljenoj Srbiji, gde su ih otvorenih srca dočekali srpski domaćini.
Nalovna fotografija: Predrag Savić pored spomenika generalu Majsteru u Ptuju


