Piran čuva priču o herojstvu Srbina i Slovenca `41.

На слици може бити: споменикPiše: Predrag T. SAvić, advokat i pisac

U potrazi za novom pričom za TV serijal „Azbučnik identiteta“ , stigao sam i do Pirana, gde sam tražio odgovor na pitanje: Kako su dva poručnika, Srbin i Slovenac, herojskim činom 1941. godine digli Evropu na noge?

To jedna od najherojskijih, i da nije komemoracija kraj spomenika u tivatskom parku, skoro zaboravljena priča sa samog početka Drugog svetskog rata. Ona govori o dvojici časnih oficira vojske Kraljevine Jugoslavije, Srbinu Milanu Spasiću iz Beograda i Slovencu Sergeju Mašeri iz Gorice.

Опис фотографије није доступан.Njih dvojica, po činu poručnici bojnog broda, dana 17. aprila 1941. godine digli su u vazduh u ono vreme najmoderniji razarač “Zagreb” (uz razarače “Beograd” i “Ljubljana” ) u luci Dobrota u Boki Kotorskoj, kako ne bi pao u ruke italijanskim fašistima, koji su već bili preuzeli upravljanje Bokom Kotorskom od kraljevske vojske koja je bila u rasulu (Aprilski slom).

Pre negob što je brod potpljen, Spasić je upozorio ustaškog komandanta Krizomalija rečima: “Gospodine, ovde sigurno nećete da ručate. Idite u Dubrovnik pa ručajte.”

“Vi ste ludi” – odgovorio je Krizomali, budući šef protokola poglavnika Ante Pavelića.

Pomorski Muzej u prelepom slovenačkom gradiću Piranu nosi ime Sergeja Mašere. Na samom ulazu, hodniku Muzeja je bista ovog junaka, koga je još 1942. godine posmrtno odlikovao kralj Petar, a J.B. Tito 1973. godine proglasio narodnim herojem.

U piranskom muzeju i vrlo vredna i upečatljiva sralna postavka pod nazivom „Slovenački mornari 1918 – 1945“. Uvod u zbirku je zastava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koju su srpski mornari okačili na stub Arsenala u Tivtu, 1918. godine, kada je austrijski car Karel objavio propast svoje carevine. Tu je Mašerina oficirska uniforma, ali i fotografije i drugi predmeti koji govore o Ivanu Kernu i drugim oficirima Slovencima iz redova JVuO koji su odbili da kapituliraju.

Tu se čuva uspomena na Slovence mornaričke i vazduhoplovne oficire Kraljevine Jugoslavije, koji su se u aprilskom ratu 1941. godine distancirali od velike grupe malodušnika, kapitulanata i izdajnika, te sa jednim manjim brojem starješina i saradnika istog mišljenja i raspoloženja na motornim torpiljarkama Durmitor i Kajmakčalan, demonstrativno isplovio iz Boke Kotorske, reklo bi odlazeći u susret saveznicima (u ovom slučaju britanskim snagama na Sredozemlju) sa namerom da nastave borbu protiv fašizma. O tome svedoče fotografije hrabrih pomoraca i pilota, nastale po njihovom dolasku u Egipat.

Bokeški ribari su sutradan po eksloziji na „Zagrebu“, u Tivatskom zalivu otkrili telo u mornaričkoj uniformi, za koji je ustanovljeno da je leš Milana Spasića. Telo Sergeja Mašere nikada nije pronađeno.

Spasić je sahranjen 19. aprila, na vojničkom groblju Savini, kraj Herceg Novog. Na spomeniku je uklesano i ime njegovog vernog druga Sergeja Mašere.

Ostalo je zabeleženo da se na sprovodu pojavio veliki broj građana, mornara i njihovih drugova, ali i vod italijanskih, neprijateljskih vojnika koji su, impresionirani junaštvom i patriotizmom, došli da odaju vojne počasti.

Čin dvojice jugoslovenskih oficira izazvao je veliku pažnju svetskih mediji.. U jednoj britanskoj kasarni na Malti postavljena je spomen-ploča posvećena ovoj dvojici vojnika, a Francuzi su po ovom događaju snimili film pod nazivom “Plamen nad Jadranom” za koji je scenario napisao Meša Selimović. Radnja pomenutog filma izmeštene iz Boke i prebačena u današnje hrvatske teritorijalne vode.

Jedna ulica u Beogeadu nosi ime po ovoj dvojici junaka, a bilo je predloga da tivatski aerodrom doboje ime po Mašeri i Spasiću.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *