Povratak umetnice u rodni grad

Izložba „Čistač“ je prva velika evropska retrospektiva Marine Abramović, koncipirana u bliskoj saradnji s umetnicom. Premijerno je prikazana 2017. godine u Modernom muzeju u  Stokholm, a zatim je putovala u Dansku, Norvešku, Nemačku, Italoju i Poljsku. Izložba u Beogradu je poslednja stanica na turneji i nosi poseban značaj jer predstavlja povratak umetnice u grad svog rođenja gde je započela karijeru i gde je poslednji put samostalno izlagala 1975. godine, u Salonu Muzeja savremene umetnosti.

Izložba hronološki prati sve faze višestrane pedesetogodišnje karijere umetnice. Počevši od ranih, slikarskih (1960-1969) i konceptualnih radova (1970-1972), preko solo performansa (1973-1975) i zajedničkog rada s životnim partnerom Ulajem (1976-1988), što je period sticanja međunarodne afirmacije, do solo karijere od 1991. do 2017. tokom koje je izgradila status jedne od najvećih umetnica današnjice. Sadrži više od 120 radova i čine je slike, crteži, objekti, fotografije, zvučni radovi, video radovi, filmovi, scenografije, reperformansi i arhivska građa. Izložba uključuje antologijska dela umetnosti performansa (Ritmovi, 1973-1974; Lips of Thomas, 1975; Relacioni radovi, 1976-1977; Prelazak noćnog mora, 1982-1986), kao i dela koja su obeležila njen recentni opus (Balkanski barok, 1997; Umetnik je prisutan, 2010).

Živi segment izložbe čine reperformansi istorijskih performansa Marine Abramović koje će dnevno izvoditi domaći i inostrani reperformeri, kao i participatorni radovi u kojima učestvuje publika. U okviru izložbe umetnica će održati javno predavanje i majstorsku klasu za mlade umetnike. Prateći program izložbe čine projekcije filmova o Marini Abramović, predavanja o umetnosti performansa i javna vođenja.

Marina Abramović(Beograd, 1946) jedna je od najvećih umetnica performansa i jedina iz generacije radikalnih performera sedamdesetih koja se i dalje bavi umetnošću performansa. Tokom karijere Abramović je neprekidno pomerala granice performansa, iskušavajući se u različitim formama i žanrovima, kao što su body art, relacioni performans, performans dugog trajanja, autobiografski performans, participatorni performans, reperformans.

Njeni performansi beskompromisno testiraju granice fizičke i psihičke izdržljivosti tela, društvenih stereotipa i tabua, kulturnih i rodnih identiteta, vršeći snažno afektivno dejstvo na publiku. Oni predstavljaju složene značenjske strukture koje počivaju na preplitanju konkretnog i simboličkog, materijalnog i spiritualnog, telesnog i mentalnog, intimnog i javnog, ponavljanja i promene, aktuelnog i virtuelnog.

Za Abramovićevu performans je umetnost transformacije koja se odvija kroz razmenu energije između izvođača i publike. To je umetnost „čišćenja“ koja poseduje kapacitet da korenito promeni doživljaj sopstva, drugih i zajednice, kao i odnos prema samom životu. Njen opus svedoči o stalnoj potrazi za metodama i tehnikama oslobađanja energije ljudi, objekata i akcija.

Organizator izložbe u Beogradu je Muzej savremene umetnosti. Producent izložbe je Moderni muzej (Stokholm), u saradnji sa Luizijana muzejom moderne umetnosti (Humlebek) i Bundeskunsthale (Bon).

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *