Dunav se čisti od nemačkih nacističkih brodova

Kod luke Prahovo na Dunavu počelo je izvlačenje brodova nacističke nemačke flote, koja je ovde potopljena tokom Drugog svetskog rata. Do kraja godine se očekuje da bude izvađen 21 brod od 200 koliko se pretpostavlja da leži na dnu Dunava.

Do sada je izvađeno dva broda i preostalo je da se izvadi još 19 brodova, a u drugoj fazi koja predstoji sledeće godine još 80 brodova. Time će se obezbediti pun profil plovnog puta koji je sa propisanih 180 metara sužen na svega 90 metara, što utiče na bezbednu plovidbu toka reke Dunav kroz Srbiju. Vrednost projekta je 31 milion evra, skoro 32 miliona, od čega je 16 miliona evra donacija Evropske unije.

Podsetimo, na­ci­sti su u sep­tem­bru 1944. godine po­to­pi­li bli­zu 200 plo­vi­la ka­ko bi za­u­sta­vi­li pro­dor so­vjet­ske reč­ne flo­te u ovu re­ku. Pojedini istoričari priču o potopljenim brodovima nazivaju „poslednjom neispričanom misterijom Drugog svetskog rata“. Već 76 godina, minirane olupine brodova nalaze se na rečnom dnu i ometaju plovidbu Dunavom, naročito tokom niskog vodostaja reke.

Ope­ra­ci­ja „Du­nav­ski vi­le­njak“ pred­sta­vlja­la je ne­u­spe­šan po­ku­šaj oko 200 pa­trol­nih ča­ma­ca, sa­ni­tet­skog bro­da i bar­ži ne­mač­ke cr­no­mor­ske flo­te da od Cr­nog mo­ra do­đe do Be­o­gra­da. Ak­ci­ja na­pa­da na ne­mač­ku flo­ti­lu ko­ja se s ljud­stvom i rat­nim ma­te­ri­ja­lom po­vla­či­la bi­la je i pr­va za­jed­nič­ka ak­ci­ja ko­ju su spro­ve­le je­di­ni­ce Cr­ve­ne ar­mi­je i Na­rod­no­o­slo­bo­di­lač­ke voj­ske Ju­go­sla­vi­je.

Nakon poraza Nemačke vojske na Istočnom frontu, saveznički avioni započeli su napade na nacističke brodove u podmornice u Crnom moru.

Naj­ve­ći deo flo­te po­to­pljen je u akva­to­ri­ji lu­ka Pra­ho­vo i Ra­du­je­vac u sep­tem­bru 1944. go­di­ne, i to po na­re­đe­nju ad­mi­ra­la Pa­u­la Zi­ba. On je do­neo od­lu­ku ka­ko bi spre­čio na­pre­do­va­nje Cr­ve­ne ar­mi­je, da na­pra­vi „pod­vod­ni zid“ od bro­do­va u du­ži­ni od oko pet ki­lo­me­ta­ra. Bro­do­vi su po­sta­vlje­ni je­dan na dru­gi ka­ko bi blo­ki­ra­li pro­laz. Po­sto­ji pri­ča da je ta­da po­to­pljen brod-bol­ni­ca s ne­mač­kim ra­nje­ni­ci­ma, ali to do sa­da ni­je do­ka­za­no.

Pod­vod­na is­tra­ži­va­nja po­to­plje­ne ne­mač­ke flo­ti­le po­če­la su 2019. go­di­ne. U pr­vi mah su ot­kri­ve­na 24 plo­vi­la, a 2020. go­di­ne još 14.

Pr­vo­bit­no je, osim po­to­plje­nih plo­vi­la, na dnu Du­na­va spe­ci­fič­nim is­tra­ži­va­nji­ma ot­kri­ve­no ne­ko­li­ko hi­lja­da pred­me­ta ko­ji su de­tek­to­va­ni kao me­ta­li. Po­sle do­dat­nih sni­ma­nja i ana­li­za ot­kri­ve­no je oko 600 po­ten­ci­jal­nih ne­ek­splo­di­ra­nih uboj­nih sred­sta­va ve­ćih od 25 ki­lo­gra­ma.

U pe­ri­o­du od no­vem­bra 2020. do fe­bru­a­ra 2021. iz­vr­še­no je sni­ma­nje reč­nog dna, a na­kon to­ga je od mar­ta do apri­la ura­đe­na pr­va kam­pa­nja sni­ma­nja boč­nim so­na­rom ko­jim su do­bi­je­ne stvar­ne sli­ke plo­vi­la na du­bi­na­ma i ve­ćim od 20 me­ta­ra. Do­dat­no su od ma­ja do ju­na 2021. iz­vr­še­na i sni­ma­nja da bi se ot­kri­la even­tu­al­na ne­ek­splo­di­ra­na uboj­na sred­stva is­pod reč­nog na­no­sa.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *